Krvavac

slika_krvavac

Krvavac je mjesto u Dolini Neretve u općini Kula Norinska u Republici Hrvatskoj smješteno između gradova Metkovića i Opuzena.

Povijest mjesta Krvavac

Zapravo se ne zna točno, niti je igdje zapisano kada se prvi put spominje ime mjesta Krvavca i tko ga mu je i zbog čega nadjenuo.

Naime, pučani koji danas žive u Krvavcu, živjeli su u XIX stoljeću i početkom XX stoljeća u okolnim «brdskim» naseljima najviše poradi najezde gusara koji su harali ondašnjom Neretvom otimajući od naroda sve što su tada imali: Rinjacima, Vrhdesnima, Bagaloviću, Podastinama….

U drugom desetljeću XX stoljeća, mještani već spomenutih okolnih naselja u potrazi za vodom, plodnom zemljom i svim ostalim neophodnim za život, mahom naseljava sadašnje mjesto Krvavac, tako da ono postaje središte bivših naselja i postaje selo. U podacima iz Hrvatskoga državnog arhiva iz vremena Nezavisne države Hrvatske 1941-1943. zapisano je da je prva škola u Krvavcu otvorena 1922., da ju je polazilo 84 muška školska obveznika, 68 ženskih obveznika; što je ukupno 152 polaznika škole, učitelji su bili Marija Gulišija i Božidar Ognjanovac; a 40 nepolaznika, od toga 20 muških i 20 ženskih.

Iz istog izvora mjesto Krvavac spominje se 1880. godine kada je osnovan Kotar Metković koji je tada obuhvaćao dvije općine: Metković i Opuzen. Krvavac je tada spadao pod općinu Opuzen. Iz ovih podataka je vidljivo da je Krvavac kroz povijest oduvijek bio u sastavu izmjenjivih granica Republike Hrvatske.

Po stanovništvu prvi put se spominje Krvavac u popisu stanovništva 31. siječnja 1921. gdje se bilježi 795 stanovnika. Iz popisa stanovnika 1931. godine Krvavac ima 916 stanovnika što pokazuje da u Krvavcu u samo 10 godina plus 121 stanovnik. U Krvavcu su tada živjeli stanovnici slijedećih prezimena: Jelčić, Jerković, Jovica, Vučković, Krstičević, Gnječ, Ujdur, Batinović, Ćendo, Deprandel, Rakić, Marević, Nikolić, Šiljeg ..

Tih godina u tadašnjoj općini Opuzen kojoj je Krvavac pripadao postojale su političke stranke i održavali su se izbori, stranke su bile slijedećih naziva: Demokratska, Komunistička, Težačka, Radikalna, Drinkovićeva, Invalidska, Hrvatska Republikanska Seljačka Stranka, Pučka i Izvanstranačka; što dokazuje da su već u to vrijeme drugog i trećeg desetljeća XX stoljeća ljudi razmišljali stranački-slobodno, slobodom izbora. Tijekom drugog svjetskog rata od 1941.-1945. godine na području tadašnjeg kotara Metković i općina Metković i Opuzen narod je s oduševljenjem dočekao proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941. koju je u Zagrebu proglasio Slavko Kvaternik, nekadašnji pukovnik austrougarske vojske, a tada prvi suradnik poglavnika dr. Ante Pavelića, što pokazuje da su na tom području u 99 postotnoj većini živjeli hrvati rimokatoličke vjere koji su nakon više od 800 godina željno dočekali nastavak države koja je u povijesti postojala, a tada nastavila svoje djelovanje i postojanje.

U službenim dokumentima, i u ostalim arhivskim zapisima nije nigdje navedeno koji su se ljudi posebno isticali u Krvavcu za vrijeme NDH, ali je svakako zanimljiv podatak koji je zabilježen na sudbinama obitelji poginulih osoba nakon 1945. iz Krvavca. Samo zato što su živjeli, sudjelovali ili bili na nekim dužnostima u NDH bez prava za obranu i žalbu, osuđeni su na kaznu strijeljanja u Metkoviću na groblju sv. Ivana, 17. studenog 1944.: Rade Gnječ, sin Joze iz Krvavca, Ivan Krstičević-Cigo, sin Joze, 1922., iz Krvavca, Jure Krstičević, sin Marka, 1919., iz Krvavca, Jozo Nikolić-Bufalo, sin Jure, 1925., iz Krvavca i Mara Šiljeg, ud. Stipana iz Krvavca koju su ubili partizani u Rinjacima 1944. godine. Iz Krvavca je poginulo ili su ubijeni još nekolicina mladića tijekom drugog svjetskog rata.

Nakon rata većina obitelji je zavijena u tugu ostavši bez glave obitelji, djeca bez roditelja, djevojke bez mladića i budućih muževa; tako da se događa naglo opadanje stanovnika, umjesto rasta.

Godine 1940. po popisu stanovnika Krvavac bilježi najveći broj u svojoj povijesti od 1200 stanovnika, a 1951. godine Krvavac ima 870 stanovnika. U samo 11 godina je u Krvavcu što umrlo, a nisu se nova djeca rađala, što ubijeno, što poginulo u ratu, što Krvavac iz kojekakvih razloga napustilo 330. stanovnika.

Više o mjestu Krvavac pogledajte na ovaj link !

 

 

 

Comments are closed.